Spisak biljaka i ostalih namirnica kojima se mogu hraniti štakori.
Pripazite na napomene. Međutim, ako u napomeni stoji upozorenje, to ne znači da tu namirnicu morate izbjegavati, već Vam skreće pozornost na probleme koji mogu nastati ako se te namirnice prekomjerno hrani i hrani kao isključiva. U principu može svaka namirnica postati štetna po zdravlje ako se samo njome hrani, stoga pazite na zdravu promjenu u prehrani. Ako je namirnica označena sa jednim "-" onda znači da napomene vezane uz nju nisu poznate, stoga se može davati u okviru normalnoga hranjenja.
Svježa hrana
|
Zelenilo |
Napomene |
|
Avocado |
Samo meso, nikako košticu ili kožicu ploda! |
Artičoka |
- |
Batat |
kuhani, tj. termički obrađen - sirov je teže probavljiv, bolje izbjegavati |
Bijela repa |
- |
Bambusove mladice |
- |
Bob |
iz limenke ili kuhani |
Blitva |
Zbog velikog udjela oksalne kiseline, samo u malim količinama |
Brokula |
Jača imunitet |
Bundeva |
Sve vrste bundeva koje su za ljudsku prehranu su dozvoljene. Ukrasne, naravno, ne. Preporučuju se termički obrađene hraniti. |
Cikorija |
Visoki udio oksalne kiseline u vanjskim listovima |
Celer, sve vrste |
Celer se mora dobro oprati, ili još bolje, oguliti i hraniti sa listovima |
Crvena cikla |
Zbog velikog udjela oksalne kiseline, samo u malim količinama hraniti. Može ofarbati izmet i urin crveno! |
Cvjetača |
- |
Češnjak |
radije kuhani nego sirovi |
Čičoka |
Cijela biljka, listovi, cvijetovi, su dozvoljeni, gomolj radije samo rijetko |
Endivija |
Visoki udio minerala kao kalij, fosfor, kalcij i željezo, kao i vitamin A, B i C, sadrži Inulin koji djeluje na izbacivanje vode iz organizma i jačanje apetita. Informacije o salatama možete pročitati ovdje |
Grahove klice |
- |
Grah |
Iz limenke ili kuhani |
Gljive |
Samo one koje su i za nas jestive! |
Grašak |
- |
Jeruzalemska artičoka |
- |
Kesten |
kuhani |
Komorač, čvor |
Pospješuje probavu, smiruje grčeve i plinove, pospješuje stvaranje mlijeka |
Krastavac, sve vrste |
U velikim količinama može izazvati mekanu stolicu |
Krumpir |
Kuhani ili pečeni ali bez začina! |
Koraba |
Informacije o kupusima možete pročitati ovdje |
Klip kukuruza šećerca |
Listovi, svježi i sušeni su jako ukusni i zdravi (nešpricani!), klip se smije svjež i suh, povremeno ponuditi |
Kelj |
Odličan za kosti zbog idealnog omjera kalcija i fosfora |
Kupus, crveni |
U malim količinama, po mogućnosti kuhani |
Kineski kupus |
- |
Leća |
kuhana, sirova ili klice |
Luk |
preporučuje se kuhani |
Matovilac |
Informacije o salatama možete pročitati ovdje |
Medvjeđi luk |
Teško probavljiv, bolje izbjegavati |
Misirača |
- |
Mladi luk |
- |
Mrkva |
Mrkva ima puno kalcija, može obojati urin, ima razne vrste šećera - više o mrkvi, ovdje |
Mahune |
- |
Masline |
- |
Pastrnjak |
- |
Patliđan |
sirov im je gorak |
Poriluk |
kuhani |
Prokulica |
- |
Paprika: crvena, žuta, zelena |
Kličak ukloniti, ima solanin. Paprike su bogate vitaminom C |
Peršin, korijen |
Sve vrste peršina su bogate kalcijem |
Portulak |
Sadrži omega 3 masnoće, kao i vitamin B1, B2 i B6 |
Raštika |
- |
Repa |
radije kuhana |
Rotkvice |
- |
Rabarbara |
u maloj količini, kuhana |
Rimska salata |
Bogata vitaminima, samo u malim količinama hraniti, Informacije o salatama možete pročitati ovdje |
Rukola |
Ima jako visoki udio nitrata, senf ulja i spada u zeljanicu, a ne salatu, stoga samo u jako, jako malim količinama |
Rajčica |
Zelenilo ukloniti - biljka rajčice je otrovna, koštice i mekano ukloniti, samo posve zrele rajčice ponuditi, crveno meso, nikako zelene dijelove. Rajčica može u većim količinama izazvati proljev |
Salata kristalka |
Informacije o salatama možete pročitati ovdje |
Salata zelena |
Informacije o salatama možete pročitati ovdje |
Slanutak |
prženi, kuhani, iz limenke ili klice |
Soja |
kuhana, iz limenke, fermentirana |
Špinat |
Zbog visokog udjela oksalne kiseline samo u malim količinama |
Šparoge |
- |
Tikvice |
- |
Zeleni grah |
- |
Zelena boranija |
iz konzerve ili kuhana |
Neprobavljivo povrće (neprobavljivo znači da kod konzumacije većih količina može dovesti do zdravstvenih problema) |
Lukovičasto povrće, vlasac, zeljanice kao kupus, crveni kupus i td mogu dovesti do nadimanja i proljeva. Grahorice u sirovom stanju, mogu dovesti do nadimanja, svježe mahune se podnose, krumpir ima teško probavljive škrobove, zelena mjesta i izdanci su otrovni. Rabarbara i rotkvica su lagano otrovni, patliđan sadrži puno solanina i ne smije se hraniti. |
|
|
Voće se dobro podnosi, ali se ne smije svakodnevno hraniti. Samo rijetko kao poslastica (ne više od veličine nokta na tjedan, samo zdravim štakorima). Stručnjaci u međuvremenu savjetuju da se voće ne hrani, ali to mišljenje ne možemo dijeliti, jer količina šećera u raznim vrstama voća nije jednako visoka. |
Ananas |
- |
Banane |
Samo rijetko u jako malim količinama, mogu izazvati začep, imaju visoki udio šećera |
Borovnice |
- |
Brusnice |
- |
Bazga |
- |
Bamija |
- |
Breskva |
bez koštice i djela koje obavija košticu |
Crni ribiz, crveni ribiz |
- |
Dinja |
- |
Datulje |
- |
Dud / murva |
plod i lišće |
Fizalija |
jako slična otrovnom ukrasnom bilju, ali nije crveno već narančasto |
Grožđe, grožđice |
Samo kao poslasticu, bez koštice, kožica ima puno gorke kiseline |
Grejp |
- |
Kivi |
Samo rijetko jer kiselina nagriza kožu i zakiseljava urin |
Kokos |
- |
Kivi |
- |
Kumkvat / kumquat |
samo ženkama davati |
Kruške |
Rijetko, preslatke su i nezrele mogu u kombinaciji s vodom izazvati proljev |
Kupine |
Rijetko, mogu u kombinaciji s vodom izazvati proljev |
Jabuke |
Odstraniti koštice jer sadrže plavu kiselinu |
Jagode |
zajedno sa listovima dozvoljene |
Limeta |
samo ženkama davati |
Lubenica |
Rijetko, samo kao poslasticu jer ima puno šećera |
Maline |
Rijetko, mogu izazvati proljev, listovi se slobodno hrane |
Marelice |
ukloniti košticu i meso direktno uz nju |
Malezijske dinje |
žarko narančaste |
Mandarine |
samo ženke |
Mango |
samo ženke |
Maline |
- |
Nektarine |
bez koštice! |
Naranče |
samo ženke |
Nar / šipak |
- |
Ogrozd |
samo kuhan |
Papaya |
- |
Kaki |
- |
Šljive svježe i sušene |
- |
Smokve |
samo u malim količinama |
Trešnje |
bez koštice |
Višnje |
bez koštice |
Neprobavljivo i teže probavljivo voće - napomene |
Koštunjićavo voće kao, marelica, breskva, nektarina, šljiva i t.d., sadrže previše šećera i mogu dovesti do jakog proljeva, koštice sadže plavu kiselinu, te ih treba ukloniti. Egzotične vrste kao papaja, curuba, mogranj, kumkvat, liči, mango i sl, mogu dovesti do teških probavnih poremećaja i najbolje ih je ne davati ili u jako kontroliranim količinama te pratiti probavu. Neke vrste avokada su čak i otrovne. Agrumi se hrane u malim količinama zbog kiselosti jer zakisele urin i napadaju crijevnu floru. |
|
Mirodije, cvijetovi, listovi
|
Ako nije drugačije navedeno, smije ih se svježe i sušene ponuditi. Sve mirodije su bogate kalcijem i mora ih se u malim količinama hraniti. |
Bazga |
Cvijetovi jestivi, bobice samo sušene |
Bosiljak |
Smiruje grčeve, jača apetit i djeluje umirujuće. Safrol/Estragol = ne paničariti, toliko mali udjel da je posve beznačajan! |
Boreč |
- |
Češnjak |
Teško probavljiv - izbjegavati |
Čili |
pre ljut! ne davati! |
Dragoljub |
svježi ili sušeni |
Đinđer (ingwer) |
samo u malim količinama, u slučaju prehlade - u obliku čaja ili sirov |
Gospina trava (kantarion) |
djeluje na poboljšanje raspoloženja (oprez: ako se hrani, ne izlagati sunčevoj svijetlosti) |
Hren |
pre ljut - izbjegavati |
Listovi bukve |
Sadrži veće količine oksalne kiseline - samo u malim količinama davati |
Listovi breze |
U malim količinama - spada u ljekovite biljke: preporučljivi kod problema sa mokraćnim mjehurom ili bubrezima. Imaju diuretičko djelovanje te se naročito preporučuju kod stvaranja taloga u urinu |
Luk |
Teško probavljiv - izbjegavati! |
Kopriva |
Samo sušenu, djeluje na izbacivanje tekućine iz organizma |
Listovi kupine |
Sadrži gorku kiselinu, imaju trnje, samo sušene hraniti, trnje ukloniti (ev. sa valjkom za tijesto prevaljati) |
Kopar |
Sadrži mnoge vitamine, jača apetit, ublažuje poteškoće u želucu i smiruje grčeve |
Ehinacea, poslušnica |
Jača imunitet |
Tratinčica |
Može se kompletna hraniti |
Samonikli sedmolist |
Ima okus pomalo kao peršin. Opasnost, ima otrovnog dvojnika: chaerophyllum temulum. Razlikuju se po tome da otrovni dvojnik ima stabiljku crvenu, flekavu i odlakanu. |
Svježa trava |
Osjetljive životinje samo polako privikavati na svježu travu, i kad se jednom priviknu, može se je davati u neograničenim količinama. |
Piskavica |
Pospješuje laktaciju |
Zelena zob |
- |
Zeleno žito |
- |
Listovi lješnjaka |
- |
Krasolika, jednogodišnja |
samo u malim količinama |
Rusomača |
Ne davati skotnim ženkama, izaziva trudove |
Lavanda |
Djeluje umirujuće |
Listovi ribiza |
- |
Kamilica |
Djeluje pozitivno na probavne smetnje i oboljenja dišnih puteva - i u obliku čaja - ne skotnim ženkama davati |
Različak, zečina, modrica |
- |
Maslačak |
Pospješuje izbacivanje tekućine iz organizma, može urin crveno obojati, cijela biljka se slobodno hrani |
Mažuran |
- |
Margarita |
- |
Mrkva, divlja |
samo u malim količinama |
Muškatni oraščić |
otrovan! |
Lucerna |
Ima visoki postotak bjelančevina i sušena ima vrlo visoki udio kalcija. štakori koji naginju debljanju ili stvaranju kamenca je moraju izbjegavati. |
Ljiljan |
samo cvijet |
Divlji sljez |
- |
Melisa |
- |
Origano |
- |
Peršin |
Ne ga hraniti skotnim ženkama, izaziva trudove i bogat je kalcijem |
Pelin |
- |
Paprena metvica, listovi |
i u obliku čaja - ne skotnim ženkama davati |
Neven |
- |
Kadulja, žalfija |
ne hraniti ženkama koje doje - zaustavlja laktaciju! |
Obična kiselica |
- |
Ruža |
svi dijelovi jestivi, ali paziti na bodlje! odstraniti, a na listovima "ispeglati" |
Ružmarin |
- |
Stolisnik |
Oprez: ima otrovnog dvojnika - njegovi zeleni listovi su neprobavljivi, jako pak sliče na stolisnik. Razlikuju se po tome da dvojnik nema ugodan miris, dok stolisnik miriši aromatično. |
Suncokret |
cijela biljka jestiva |
Uskolisni trputac |
- |
Širokolisni trputac |
Dobar kod prehlada |
Srednja mišjakinja |
Oprez: ima otrovnog dvojnika, naziva se crvenom ili plavom mišjakinjom, ali nije probavljiv |
Vlasac |
Teško probavljiv - izbjegavati! |
Otrovno
Ovdje navedene biljke su slabo do jako otrovne. Djelomično ih mogu životinje jesti bez da dobiju probleme, druge biljke pak izazivaju teška otrovanja. |
Agava, aloa vera, ljubičica, amarilis, anturija, azaleja, planinski lovor, glicinija, grah, geranije, pelargonije, žuta kiša, bazga, tulipan, zumbul, kala, zelenilo od krumpira, lovor višnja, narcise, oleandar, jaglac, visibaba, ljetni čempres, čempresi, sve mlječike, isusov trn, isusova kruna, bršljan, jednolist, palme i t.d. |
|
|
Listovi i cvijetovi se mogu također ponuditi, ako nije drugačije navedeno |
Dud, murva |
- |
Kivi |
- |
Bambus, pravi, ne ukrasni |
- |
Vinova loza |
- |
Glog |
- |
Ljuska kokosa |
- |
Javor |
Bez pupoljaka i cvijetova, samo u malim količinama |
Dunja |
- |
Svibovina |
- |
Jabuka |
Neograničeno dozvoljena |
Breza |
Listovi su jaki diuretici, sadrži dosta gorke kiseline |
Kruška |
Neograničeno dozvoljena |
Bukva |
Listovi puni oksalne kiseline, samo u malim količinama dozvoljena |
Joha |
Samo u malim količinama |
Jasen |
Nisu sve vrste jasena jestive, plodovi, bobice ili izbojci se ne smiju hraniti |
Obični grab |
Visoka količina gorke kiseline, često napadnut gljivicama - prije dobro provjeriti, i ne često hraniti |
Lješnjak |
Neograničeno dozvoljen |
Malina grm |
Neograničeno dozvoljena |
Ribizl grm |
Neograničeno dozvoljen |
Trešnja |
- |
Lipa |
Listovi izazivaju izbacivanje vode iz organizma - samo u malim količinama dozvoljena |
Topola |
U malim količinama |
Šljiva |
- |
Dunja |
U granama relativno visoka koncentracija gorčine, voće je neprobavljivo |
Brijest |
Plodovi mogu nadražiti probavni trakt, grane i listovi su lako probavljujući |
Vrba |
Sadrži puno gorke kiseline - samo u malim količinama dozvoljena |
Nepodobna stabla |
Sve vrste borova i igličara se ne smiju hraniti, tuje, čempresi, smreke i jele su otrovni. Listovi od koštunjićavog voća sadrže navodno (nije dokazano!) amygdalin stoga njihovi listovi smiju samo rijetko stajati na jelovniku. Kesten ima više sastojaka koji nadražuju crijeva. Hrast ima visoku koncentraciju tanina i stoga je otrovan. Kesteni i žirevi nisu podobni. Orah ima ljekovita svojstva te je samo u iznimnim slučajevima dopušten. Svo ukrasno grmlje je u pravilu otrovno, lovor, budleja, cedar, smokva, kukuta, magnolija, nektarina, oleandar, maslina, ebanovina, hortenzija, eukaliptus, mirta, mahagonij, badem, naranča, limun, grejp, limeta, kumkvat, ginko... |
|
|
Žitarice |
Napomene |
Lisičji rep |
Njegove sjemenke se koriste kao žitarice i vrijedni je dodatak hrani za hrčke i štakore |
Heljda |
- |
Ječam |
Zrna i pahuljice |
Zob |
U raznim oblicima ga se može hraniti, kao pahuljice, zrnje, zeleni, sušeni ili svježi |
Proso |
7% masnoća |
Raž |
Zrna i pahuljice |
Pšenica |
Zrna i pahuljice (u malim količinama, samo iz eko uzgoja) |
Sjemenke |
Primjeri |
Sjemenke raznih trava |
livadna trava, razne vrste livadnih biljaka |
Sjemenke mirodija |
maslačak, komorač, kopriva, kopar, peršin, anisi t.d. |
Uljane sjemenke |
sjemenke za glodavce, laneno sjeme, mak, sezam... |
Orasi/koštice |
Napomena |
Kikiriki |
48% masnoća, sa ili bez ljuske, ali samo svježe. Kikiriki kao gotova rana je često zaražen sa plijesni |
Lješnjak |
62% masnoća, sa ili bez ljuske |
Koštice bundeve |
sa ljuskom |
Makadamia |
73% masnoće, samo rijetko kao poslasticu |
Bademi |
samo slatke bademe, gorki imaju plavu kiselinu |
Pekan orasi |
69% masnoće, samo rijetko, kao poslasticu |
Pinije |
50% masnoće |
Sjemenke suncokreta |
48% masnoće, sa ili bez ljuske |
Orasi |
63% masnoće, sa ili bez ljuske |
Ostalo |
Napomena |
Corn Flakes |
nezaslađeni |
Pahuljice od graška |
Samo sušene, prešane |
Voćni muesli |
samo nezaslađeni |
Rogač |
sadrži jako puno šećera, između 30 i 50% u svježem rogaču |
Zrno kukuruza |
razlomljeno im je draže |
Tjestenina |
suha/nekuhana, ili kuhana bez soli |
|
Pahuljice bolje podnose od zrna riže, zrno riže se napuhne u želucu i pokupi svu vodu na sebe |
|
|
Riječni račići |
suhi ili svježi |
Jaja |
tvrdo kuhani i ohlađeni žutanjak i bjelanjak. Komadići veličine nokta, najviše jednom tjedno. Jako treba paziti da ne bi komadiće jaja sakrili! |
Voćni jogurt |
samo nezaslađene vrste, najbolje sam napraviti, po mogućnosti bez laktoze |
Kozice |
neobrađene, sušene ili svježe |
Skakavci, zrikavci |
živi, ali i sušeni |
Pseći kolačići |
Bez šećera, 22% sirovih proteina i 4-5% suhe masnoće |
Cottage cheese (zrnati svježi sir) |
Bez soli, po mogućnosti bez laktoze |
Sir |
samo blage vrste (mlada gauda), bez plijesni, jako rijetko |
Poslastice za mačke |
bez dodanog taurina, jako malo |
Bezmasni jogurt |
u većim količinama može izazvati proljev, bolje bez laktoze |
Crvići iz brašna |
jako su masni (40%), samo 2-4 na tjedan, po životinji |
Svježi kravlji sir |
posni, u većim količinama može izazvati proljev |
Zophobe |
jako masne, samo rijetko |
|
Informacije o štetnim tvarima
|
|
Oksalna kiselina (franc. oxalique, prema grč. rij.-kiselina) je -etan-dikarboksilna kiselina, HOOC-COOH 2H2O, najjednostavnija dikarboksilna kiselina, obično kao dihidrat u obliku bezbojnih hlapljivih kristala. U obliku svojih soli (oksalati) nalazi se u kiselici, rabarbari, špinatu, rajčici i dr. biljkama te u guanu. U većim količinama oksalna kiselina i njezine soli djeluju otrovno na ljudski organizam.
Proizvodi se dehidrogenacijom natrijeva formijata te oksidacijom propena ili ugljikohidrata, a rabi se u tekstilnoj industriji, za bijeljenje kože, drva i slame, za čišćenje metala, kao reagens u kemijskoj analizi.
Oksalna se kiselina u organizmu poveže sa kalcijem i ometa njegovu razgradnju. Kalcijum u organizmu više svoju funkciju ne može izvršiti, a kako je kalcijum oxalat glavni sastojak bubrežnih kamenaca, on začepi sa pijeskom mokraćne puteve. Visoka koncentracija oksalne kiseline u hrani može dovesti do bubrežnih oboljenja, kamenca i poremećaja u apsorbciji kalcija.
|
Biljke sa visokim sadržajem oksalne kiseline se mogu u malim količinama hraniti. Ali se ne preporučuje redovita i stalna prehrana s njima. Životinje sa poznatim problemima sa kamencem ili oštećenjima bubrega, ne bi smjele dobivati nimalo namirnica sa oksalnom kiselinom. |
|
Solanin je otrovni alkaloid kojeg napr. ima u zelenim dijelovima krumpira i rajčice. Poslijedice previsoke koncentracije solanina u hrani su među ostalima: želučani problemi, upale crijeva, iritacija bubrega tj. upale, proljev, a u teškim slučajevima nestanak crvenih krvnih tjelešaca, poremećaj krvotoka i disanja, te oštećenje centralnog nervnog sistema. |
Zelena mjesta u krumpiru, kao i klice se moraju ukloniti. Krumpir se mora zbog visokog koncentrata škroba samo rijetko davati. Zelene rajčice, kao i zelena mjesta na njima, i sama biljka, se ne smiju nikako davati. Crvena, zrela rajčica bez zelenih dijelova ne sadrži solanin. |
|
Nitrat je spoj elemenata dušika i kisika. Biljke trebaju dušik u nitratu kako bi preradile bjelančevine. Nitrat sam po sebi nije otrovan, ali je pred-element škodljivog nitrita. U tijelu se nitrat od mikroorganizama reduzira u nitrit. Nitrit je otrovan. Znakovi otrovanja nitritom su: slinjenje, proljev, trzanje mišićima, slabost, cianoza. |
U malim količinama je unos nitrata neškodljiv. Ali se biljke koje ga imaju u većoj koncentraciji ne smiju nalaziti na svakodnevnom jelovniku, kao, obična salata, endivija, kristalna salata, matovilac, špinat, blitva, cikla i sl. Tu i tamo pokoji listić salate u jednoj raznolikoj i bogatoj prehrani neće naškoditi. |
Plava kiselina
(hydrogen cyanide) |
Radi se o spoju kemijske formule HCN. Njegovo uobičajeno hrvatsko ime je cijanovodik. Doslovan prijevod engleskog imena hydrogen cyanide, pod uvjetom da se držimo duha suvremene hrvatske kemijske nomenklature, glasilo bi vodikov cijanid (premda ga u praksi tako nitko ne zove).
Inače, cijanovodik je bezbojan i veoma otrovan plin mirisa po gorkim bademima (slično mirisu marcipana). Njegova vodena otopina zove se cijanovodična kiselina. Ona je također prilično otrovna tekućina.
Unosom većih količina plave kiseline, tj. cijanida koji se u tijelu rastvaraju u cijanovodik, dolazi do bokade ćelija (grubo pojednostavnjeno), koje izgube mogućnost uzimanja kisika i polako odumiru. Kao poslijedica takvog otrovanja su grčevi, prvo u predjelu želuca, proljev i u daljnjem razvoju nemogućnost disanja i smrt.
|
Mala količina cijanovodika u hrani ne stvara problem u organizmu životinja. Čak se predpostavlja da životinje koje povremeno unesu cijanovodik imaju manje parazita u crijevu. Da bi došlo do teškog otrovanja cijanovodikom, morale bi životinje unijeti neprirodno velike količine cijanovodika, i to tako da se isključivo hrane samo biljkama koje imaju visoku koncentraciju, kao koštunjićavo voće (breskva, nektarina, šljiva) ili u manjim količinama u listovima i kori biljaka. Ako je koštica u voću puknuta, onda se cijanovodik nalazi i u voćnom mesu. |